Category Archives: Duh Sveti
Ne bojmo se ljubiti
Iz Evanđelja po Mateju; Mt 25, 14-30
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima ovu prispodobu:
»Čovjek, polazeći na put, dozva sluge i dade im svoj imetak. Jednomu dade pet talenata, drugomu dva, a trećemu jedan – svakomu po njegovoj sposobnosti. I otputova. Onaj koji je primio pet talenata odmah ode, upotrijebi ih i stekne drugih pet. Isto tako i onaj sa dva stekne druga dva. Onaj naprotiv koji je primio jedan ode, otkopa zemlju i sakri novac gospodarov. Read the rest of this entry
Ljubav jest temeljni kriterij naše vjere
Iz Evanđelja po Ivanu; Iv 14, 15-21
U ono vrijeme:
Reče Isus svojim učenicima:
»Ako me ljubite, zapovijedi ćete moje čuvati. Read the rest of this entry
Duh koji oživljuje
Prema planu priprave za ulazak u treće tisućljeće, sv. Ivan Pavao II je odredio da godina 1998. bude posvećena Duhu Svetomu. U svojoj pobudnici ”Nadolaskom trećeg tisućljeća” Papa navodi razlog tomu: ”Otajstvo utjelovljenja predstavlja vrhunac Božjeg darivanja ljudima”. Bog nam je darovao Spasitelja Isusa Krista po Duhu Svetome.
Da bi Isus Krist, naš Spasitelj, mogao biti prisutan među ljudima u trećem tisućljeću i ostvarivati spasenje ljudi, živjeti u Crkvi, koja je njegovo tijelo, potreban je Duh Sveti. ”Duh sveti nastavlja Spasiteljsku prisutnost”, tvrdi sv. Otac u svojoj pobudnici o Duhu Svetome iz godine 1986.
Kada u svjetlu ovog Papinog učenja pokušavamo spoznati što nam o Duhu Svetom kaže naš SB o. Gerard Tomo Stantić, ostajemo iznenađeni zbog podudarnosti njegova iskustva o Duhu Svetome. On zapravo živi i kuša u svom osobnom životu ono što nam Papa poručuje po svojoj učiteljskoj službi. Sljedeći njegovi zapisi to zorno potvrđuju. Piše on:
”Pokretač duhovnog života je Duh Sveti. Bez njega je duša trulo cvijeće, bez štovanja Duha Svetoga uvenulo cvijeće, suha i crvljiva voćka, kao bolesna lastavica ili ptica”.
Svojim slikovitim govorom on zapravo opisuje sliku duše kada je u grijehu. U duši, grijehom okaljanoj, vlada pustoš.
U jednoj drugoj slici on ovako opisuje šta čini Duh Sveti u duši i u dušama koje mu se otvaraju:
”Mila mi je slika: Mali Isus u krilu Majke Božje a u ruci mu lijepi golub (Duh Sveti), koji ispušta iz ustiju svijetle kapljice milosti da ja, golubić, dobijem svjetlosti i jakosti… Ovaj čudotvorni Golub leti po svem svijetu pa kupi dušice. Lijeva im na glavu kapi Isusove krvi. Po toj krvi bolje rastu i hitrije lete da se još više veseli Dijete Isus”. Istakao bih posebno riječi da Duh Sveti leti po svem svijetu i ”kupi dušice… izlijeva na njih Isusovu krv kako bi bolje i hitrije letjele”. Tko su te dušice ako ne zajednica Crkve koja snagom milosti Duha Svetoga ne samo uprisutnjuje i nastavlja Isusa, nego ima snage oduprijeti se zlu jer dobiva od Duha Svetoga i snagu i svjetlo da ”bolje i hitrije lete”?
Poseban učinak Duha Svetoga u dušama je na ovaj način istakao naš SB kada je zapisao:
”Duh Sveti je čudnovati učitelj: On ne predaje nego daje znanje. Ne samo daje, nego djeluje u nama na dobro. On je život duše… Duh Sveti uči zlo otkriti, jača u djelovanju, daje svjetlost i jakost”.
Ove mi se riječi čine posebno značajnima kad o njima razmišljam u kontekstu tolikih vrednota što nam pruža svijet znanosti i tehnike i kada je teško razlikovati prave vrednote od lažnih vrednota; kada je teško ”otkriti zlo i (imati) svjetlosti i jakosti” zlu se oduprijeti.
O. Ante Stantić, OCD (Zvonik)
Tijelo je bez duše prljavština, ali još je prljavija duša kad izbaci Duha Svetoga.
Duh Sveti – ljepota i život
Sva ljepota naravi je od Duha Svetoga.
Vidiš li lijepo cvijeće, lijepu voćku, lijepo polje, hvali Duha Svetog. Kada je Duh Sveti dao život nerazumnoj naravi i po njemu je ona postala tako lijepa, što da kažemo o duhovnoj naravi, o duhovnom svijetu?
Duša je zato duša, jer je život. Duša je baš život. Dotle smo živi dok je u nama duša. Dotle smo živi dok Duh Sveti drži na životu dušu…
O milog li i dobrog prijatelja Duha Svetog!
”Pokretač duhovnog života je Duh Sveti. Bez njega je duša trulo cvijeće, bez štovanja Duha Svetoga uvenulo cvijeće, suha i crvljiva voćka, kao bolesna lastavica ili ptica”.
